 U Registar spomenika kulture prve kategorije uvršteno je 1969. godine ''Staro selo'' Kumrovec. Radi se o o jedinom u Hrvatskoj muzeju otvorenoga tipa, u kojem je predstavljen 61 seoski objekt sa svim njihovim sadržajima. Kumrovečko ''Staro selo'' obuhvaća površinu od oko 12.640 četvornih metara. Unutar te cjeline rekonstruirano je 25 stambenih, 9 gospodarskih i 8 pratećih objekata. Muzejski fundus se sastoji od oko 2.800 ekeponata, većinom izloženih na 15 stalnih etnografskih i dvije povijesne postave. Brojni posjetitelji s velikim zanimanjem razgledaju autentični ambijent zagorske ruralne arhitekture, tradicijskog načina života stanovnika, njihovih običaja, već zaboravljenih obrtničkih i rukotvornih vještina, kao i povijesnih ličnosti i događaja vezanih za Kumrovec s prijelaza 19. na 20. stoljeće.
Stara kumrovečka jezgra rekonstruirana je i zaštićena prema svim principima i zahtjevima konzervatorsko - muzeološke struke, po kriteriju autentičnosti objekata i njihove povijesne, etnografske i graditeljske vrijednosti. S posebnom pozornošću je očuvana izvornost i ljepota krajobraza, na način da su rekonstruirani stara cesta i kameni most, te izvršena regulacija potoka Škrnik koji protječe kroz selo i ulijeva se u korito rijeke Sutle. Važno je istaknuti da u nekim objektima ''Starog sela'' Kumrovec živi nekoliko domaćinstava autohtonog stanovništva, koja su radije pristala da žive u muzeološkim uvjetima nego da se isele iz svojih kuća. Na taj način, zadržavanjem stvarne prezentacije ruralnog načina života, prevaziđena je statičnost stalnih muzejskih postava. Posjetitelji Kumrovca imaju priliku pratiti demonstracije izrade lončarskih, tkalačkih i kovačkih proizvoda, drvenih dječjih igračaka i licitarskih predmeta.
 Obuhvaćanje mjerama spomeničke zaštite objekata u staroj jezgri Kumrovca počelo je još 1949. godine kad je dovedena u prvotno stanje rodna kuća predsjednika tadašnje Jugoslavije Josipa broza Tita. Godinu dana poslije je ispred te memorijalne kuće postavljen spomenik ''Josip Broz Tito'', rad akademskog kipara Antuna Augustinčića.
|
