 Možda neki posjetitelji Hrvatskog zagorja neće zapamtiti podatak da je 27. veljače 2010. godine svečano otvoren Muzej krapinskih neandertalaca, ali će im – ukoliko razgledaju tu novu zagorsku atrakciju – sasvim sigurno u trajnom sjećanju ostati doživljaj jedinstvenog modernog prikaza rekonstrukcije života praljudi koji su poručje Krapine nastanjivali prije više od 100.000 godina.
Autori muzejskog projekta i postava su paleontolog Jakov Radovčić i arhitekt Željko Kovačić. Gradnja muzeja počela je 1999. godine, u vrijeme obilježavanja 100. obljetnice otkrića ostataka kostura krapinskih neandertalaca. Novi muzejski objekt uspostavljen je blizu paleontološkog nalazišta – između padina brdašca Hušnjakovo i brdašca Josipovac. Projektiran je kao polušpilja, na način da je cijeli ukopan u zemlju, osim posebno izvedenog pročelja koje kod posjetitelja stvara dojam da ulaze u neandertalčevo boravište. Muzej je izgrađen od betona, i to u spiralnom obliku na dvije etaže čija ukupna površina iznosi oko 1.200 četvornih metara.
Glavna muzejska atrakcija je biorama – rekonstrukcija 17 neandertalaca oba spola u životnoj dobi od 2 do 40 godina. Njihovi realistično prikazani likovi su izrađeni od posebne silikonske mase i prirodne kose, u ateljeu pariške kiparice Elikzabeth Daynes. Prikazani su tako plastično da izgledaju kao živa bića zatečena u situacijama njihova svakodnevnog življenja.
Muzej krapinskih neandertalaca predstavlja vrhunsko dostignuće suvremene muzejske struke ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Multimedijalno su – filmom, trodimenzijalnim projekcijama, glazbom i zvukovima – prikazani otkriće krapinskog paleontološkog nalazišta i život neandertalaca, ali i razvoj homo sapiensa sve do čovjekova odlaska u svemir i spuštanja na Mjesec.
Koncepcija postava je izložena u dva segmenta, od kojih je jedan povijesni aspekt otkrića krapinskog pračovjeka i značenja tog otkrića u kontekstu europske znanosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a u drugom se raspoloživim tehnologijama i tehnikama prikazuje moderna interpretacija kozmičke evolucije i razvoja života na Zemlji. Pri tome je muzej maksimalno orjentiran prema posjetiteljima, od onih koji nemaju nikakva predznanja o krapinskom pračovjeku do svjetskih paleontoloških stručnjaka. Uspostavljen je vrlo zanimljiv interaktivan odnos posjetitelja prema instalacijama i drugim izlošcima. Za posjetitelje postoje i pitalice, pa oni s osvojenim određenim brojem bodova mogu dobiti diplome. Napuštajući muzej posjetitelji mogu za uspomenu odabrati fotografiju s likom neandertalca.
 Nedvojbeno je da je s otvaranjem Muzeja krapinskih neandertalaca Hrvatska na poseban način uvrštena u kulturnu i turističku kartu Europe. Povezivanje dolaska posjetitelja u muzej s uvođenjem dodatnih sadržaja turističke ponude Krapine i Hrvatskog zagorja pridonijet će razvoju i napretku cijele Krapinsko - zagorske županije.
| 
