Prije više od 100.000 godina, u razdoblju paleolita, na području Hrvatskog zagorja su živjeli prapovijesni ljudi znanstveno poznati kao Homo sapien neanderthalensis. Fosilni ostatci koji svjedoče o životu neandertalaca pronađeni su 1899. godine u jednoj polušpilji na brdu Hušnjakovo kod Krapine. Zahvaljujući profesoru Zagrebačkog sveučilišta Dragutinu Gorjanoviću – Krambergeru, slavnom hrvatskom paleontologu i paleontropologu koji je 1905. godine proveo arheološka iskapanja na tom lokalitetu, pronađene su u slojevima polušpilje 874 ljudske kosti od nekoliko desetaka individua oba spola u životnoj dobi između 2 i 40 godina. Osim toga, prikupljeno je i više od tisuću komada kamenog oruđa i oružja, te ostaci ognjišta. Na osnovi toga je zaključeno da su krapinski neandertalci dostigli visoki stupanj razvoja: sporazumijevali su se nekom vrstom jezika, bili su sposobni izrađivati od kamena sofisticirana oruđa i oružja, znali su ložiti vatru da bi pekli i kuhali mesnu i biljnu hranu, brinuli su se o bolesnim članovima svoje skupine, a kako su mrtve pokapali uz ceremonijalno polaganje cvijeća, oružja i hrane smatra se da su kod njih postojale naznake religioznosti u smislu vjerovanja u zagrobni život. Po tjelesnoj konstituciji oni su bili nešto nižeg rasta od današnjih ljudi, robusne građe, hodali su polupognuto, a na glavi im se isticala čeona kost. Od hladnoće su ih štitila krzna medvjeda i drugih životinja koje su lovili. U polušpilji na Hušnjakovu neandertalci su boravili samo zimi, dok su se u ostalim razdobljima godine kretali prostranim područjima baveći se lovom i skupljanjem šumskih plodova. Današnje lokalno stanovništvo dalo je krapinskom pračovjeku nadimak ''dedek Kajbumšćak''. Kod tumačenja paleontoloških nalaza iz Krapine znanstvenici su iznijeli više različitih teorija. Tako je ostalo sporno vrijeme i razlog izumiranja krapinskih neandertalaca. S obzirom na važnost mnogobrojnih fosilnih ostataka, nalazište je zaštićeno kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Znatan dio fosilnih ostataka s Hušnjakova prenesen je u krapinski Muzej evolucije radi javnog izlaganja. Gradnjom novog Muzeja krapinskog neandertalca u neposrednoj blizini nalazišta na prikladniji suvremen način će se valorizirati i prezentirati jedan od najbogatijih i najvrednijih paleontoloških lokaliteta u svijetu. | 
