Parodont je skupina tkiva koje podržava zubni korijen. Sastoji se od gingive, cementa kojim je prekriven korijen, alveolarne kosti u koju je korijen usađen i parodontnih vlakana koja povezuju korijen i kost.
Parodontna bolest je nakon karijesa najčešći uzročnik gubitka trajnih zubi. Pod pojmom parodontnih bolesti podrazumijevamo patološke procese koji zahvaćaju pojedino ili sva tkiva od kojih se parodont sastoji. Parodontna bolest je posljedica infekcije tkiva bakterijama koje se nalaze u zubnom plaku, koji nastaje zbog nedovoljnog čišćenja zuba. Ove bakterije produciraju toksine koji oštećuju parodont.
Čimbenici koji povećavaju rizik razvoja parodontnih bolesti su sljedeći: zubni plak, naslage zubnog kamenca, proteze, mostovi i krunice koje nemaju ispravan dosjed na zub, te manjkavi ispuni koji su mjesta nakupljanja bakterija, zbijeni zubi između kojih je teško očistiti plak, trudnoća kada je zbog promjena u hormonalnom statusu sluznica osjetljivija na vanjske utjecaje, pušenje, sistemske bolesti (dijabetes), lijekovi (antiepileptici, steroidi, citostatici, oralni kontraceptivi, blokatori kalcijevih kanala),...
Parodontna bolest je bezbolna, pa je moguće da pacijent niti ne zna da od nje boluje. Obzirom na uznapredovalost dijelimo je na gingivitis i parodontitis.
Gingivitis
 Gingivitis je rani stadij parodontne bolesti u kojem bakterije napadaju površinska tkiva. Gingiva postaje crvena, otečena i osjetljiva, te lako krvari. Dolazi do odvajanja gingive od zuba i javlja se zadah iz usta. U ovom stadiju bolest je još uvijek reverzibilna i može se obično eliminirati dnevnim četkanjem i čišćenjem zubnom svilom.
Zub nije tako čvrsto usađen u gingivu kao što to izgleda. Između gingive i zuba postoji plitak žlijeb koji nazivamo sulkus. Uskoro dolazi do oštećenja najosjetljivijeg tkiva – pričvrsnog tkiva koje se nalazi na dnu sulkusa. Oštećenjem pričvrsnog tkiva dolazi do odvajanja gingive od zuba, odnosno do produbljivanja sulkusa. Uskoro se umjesto plitkog sulkusa razvije gingivalni džep. Općenito, što bolest više napreduje, džep postaje sve dublji i u njemu se sakuplja sve više bakterija, granulacija i razgradnih produkata koji potiču širenje upalnog procesa.
Parodontitis
 Neliječeni gingivitis se postupno razvija u parodontitis. Parodontitis je napredni stadij parodontne bolesti u kojem je osim gingive oštećena i alveolarna kost te vlakna koja podržavaju zube. Gingivalni džepovi se razvijaju u parodontne džepove, a tkiva koja podržavaju zube nestaju. Nastaju promjene u osjetu prijanjanja donjih zuba gornjima tijekom žvakanja. Ukoliko postoje djelomične proteze, mogu nastati promjene u njihovom dosjedu na preostale zube. Kod pritiska na gingivu, gnoj izlazi između gingive i zuba. Zubi mogu postati klimavi, te ispasti ili ih mora izvaditi stomatolog.
Parodontnu bolest je moguće imati i bez znakova upozorenja. Zbog toga su važni redoviti stomatološki pregledi. Parodontna bolest ne mora dovesti do gubitka zubi. Stomatološki tretman ovisi o stupnju razvoja parodontne bolesti. Kako bi se spriječila progresija bolesti neophodno je provoditi dobru oralnu higijenu kod kuće.
Nekoliko savjeta kako održavati gingivu i zube zdravima:
- Zube četkajte dva puta dnevno čime ćete odstraniti plak sa zuba.
- Upotrijebite četkicu sa mekanom dlakom koja je u dobrom stanju.
- Prostore između zuba čistite svakodnevno. Čišćenjem između zuba koncem ili interdentalnim četkicama odstranjujete bakterije i ostatke hrane između zuba gdje četkica ne može dosegnuti.
- Redovite kontrole kod stomatologa i profesionalno čišćenje neophodni su za prevenciju parodontnih bolesti. Profesionalnim čišćenjem zuba koje provodi stomatolog ili zubni higijeničar odstranjuje se kamenac ultrazvučnim aparatom, te se poliranjem ili pjeskarenjem uklanjaju pigmentacije.
Liječenje parodontne bolesti je usmjereno prema uklanjanju lokalnih iritansa i mjesta na kojima se sakupljaju bakterije. Odstranjuju se neodgovarajući ispuni, krunice i mostovi i zubni kamenac. Navedenim postupcima smanjujemo broj bakterija u ustima i osiguravamo preduvjete za provođenje dobre oralne higijene. U nekim slučajevima je potrebno uvesti i terapiju antibioticima. Kod većih oštećenja potpornih struktura potrebno je provesti i kiruršku korektivnu terapiju parodonta.
mr. sc. Alen Ahmetović, dr. dent. med.
| 
